Koji su to pozitivni učinci na mentalno zdravlje kroz fizičku aktivnost donosi nam naš Andrija Rusan, bacc.physioth.
Definicija Svjetske zdravstvene organizacije (eng. World Health Organization) kaže da je zdravlje „stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.
Što je s mentalnim zdravljem?
Mentalno zdravlje kao pojam označava puno više od od samog odsustva psihičke bolesti. Mentalno zdravlje nam omogućava da se mjenjamo,prilagodimo, nosimo sa stresom i ostalim poteškoćama.
Uslijed aktualne situacije epidemije i njezinih posljedica na naše zdravlje, egzistencijalnu sigurnost, način obavljanja poslova, odnose s članovima obitelji i drugim ljudima te na brojna druga područja života očekivane su promjene na tjelesnoj i mentalnoj razini.
Opće populacijsku problematiku prestavlja nedovoljna aktivnost zbog sjedilačkog načina života bilo na radnom mjestu ili kod kuće te transporta poput vožnje automobilom na kraće relacije umjesto hodanja ili vožnje biciklom. Osim toga smatra se kako je razina urbanizacije dostigla vrhunac manjkom opće razine tjelesne aktivnosti zbog premalo izgrađenih parkova, staza, sportskih terena i slično…
Povećanje tjelesne aktivnosti za sve dobne skupine danas je postao imperativ kroz multidisciplinarni, multisektorni i kulturno relevantni pristup.
Zašto vježbati?
Uočeni su pozitivni učinci tjelesne aktivnosti, ne samo na cijelokupni organizam već i na mentalno zdravlje, što potvrđuju brojni znanstveni dokazi.
“Tjelesna aktivnost je jedan od oblika kontrole na emocialnoj razini,
jer balansiranjem tijela postižemo i dozu mentalnog balansa.”
– Andrija Rusan, bacc.physioth.
Kroz cjelokupni organizam vježba djeluje u smislu jačanja imunološkog sustava, poboljšava srčano – žilnu funkciju, dinamiku disanja, izdržljivost, pokretljivosti zglobova,poboljšava koordinaciju, ravnotežu i snagu mišića, preventira gojaznosti i prekomjernu tjelesnu težinu te se smanjuju rizici od morbiditeta i mortaliteta uzrokovano nedovoljnom aktivnošću.
Zanimljivo je da vježbanje na mentalno stanje djeluje pozitivno zbog izlučivanja posebnih neurotransmitera endorfina (i ostalih hormona) koji rezultiraju osjećajem sreće, zadovoljstva i smirenosti. Time pripomažu boljem spavanju i koncentraciji.
Tjelesna aktivnost nije isto što i vježbanje
Pojmom “tjelesne aktivnosti” ili laički rečeno “tjelovježba” ne smije se zamjeniti s pojmom “vježbanja”. Navest ću razliku između ta dva pojma. Tjelesna aktivnost uključuje osim samog vježbanja i druge aktivnosti koje uključuju pokretanje tijela poput igre, hodanja, vožnje biciklom, kućnih poslova, gimnastika, plivanje i ostalih rekreacijskih aktivnosti. Vježbanje je naglašena kategorija tjelesne aktivnosti koja je planirana, ponavljajuća, strukturirana i svrha je poboljšati perfomanse tjelesne kondicije i mentalnog blagostanja.
Koju tjelesnu aktivnost odabrati?
Odgovor je vrlo jednostavan, svaka tjelesna aktivnost je dobra. Bolje se baviti bilo kakvom aktivnošću nego nikakvom. Birajte onu aktivnost koja vas veseli, pa nema straha od odustajanja i gubitka motivacije.
Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo je svakodnevna tjelesna aktivnost umjerenog intenziteta u trajanju od najmanje pola sata, sprovedena odjednom. Intenzivna tjelesna aerobna aktivnost trebala bi se izvositi barem tri puta tjedno.
“Svakodnevna aktivnost po jedan sat, ali u skladu sa zdravstvenim
ograničenjima je najbolji, najjednostavniji i najjefftiniji
lijek za cijelo tjelesno i mentalno stanje.”
– Andrija Rusan, bacc.physioth.
Uvjeren sam, da uz malo truda i dobre volje, svatko može naći neku aktivnost primjerenu svojim željama i mogućnostima, kojima će znatno poboljšati kvalitetu života i unaprijediti zdravlje na tjelesnoj i mentalnoj razini.
Ako zbog zdravstvenih okolnosti nije mogće postići preporučenu razinu tjelesne akivnosti potrebno je biti fizički aktivan u smislu aktivnog življenja u skladu sa preostalim sposobnostima i kondicijom.
Prije bilo kakvog uključivanja u neke oblike aktivnosti, zbog zdravstvenih problema potrebno se konzultirati sa liječnikom ili kvalificiranim fizioterapeutom.
[wpforms id=”425″]
